|

Pored orade i
zubaca, brancin je jedna od najcenjenijih riba u jadranskom
moru.
Već prilikom
prvog susreta sa ovom ribom ,na osnovu njenog izgleda, svima
je jasno da se radi o grabljivici. Izgleda veoma elegantno.
Izduženog je tela koje je prekriveno sitnim krljuštima
srebrnasto sive boje, a u predelu stomaka svetlije boje.
Glava je srednje veličine i na njoj su smeštene krupne oči
koje su, može se reći, postavljene jako visoko. Na
škrznim poklopcima se nalazi po jedna bodlja koja je
usmerena u pravcu repa. Usta su nesrazmerno velika i u njima
je smešteno puno sitnih i veoma oštrih zuba.
Može da
naraste u dužinu do 1 m i da postigne težinu oko 15kg mada
su, mora se priznati, takvi primerci izuzetno retki.
Najčešće se love primerci težine oko 1kg i manji.
Što se tiče terena na kojima
živi, brancin voli peskovita, kamenita i posejdonijom
obrasla dna. Vrlo često se sreće u lukama i pored
pristaništa, a jedno od omiljenih mesta za boravak su mu
rečna ušća, što ukazuje na to da je on riba koja voli bočatu
vodu. Najčešće se kreće sam ili u malim jatima od po
nekoliko komada. Veća jata formira samo u periodu mresta ili
ako su u pitanju mali komadi. Živi u plićim predelima i to
na dubinama od 1 pa do 15 metara, mada nije retkost da se
ulovi i na većim dubinama. Voli da boravi na mestima gde
postoji strujanje vode, tako da su mu plitki kanali i uzani
prolazi veoma interesantna mesta za život. Izuzetno je dobar
i jak plivač i sposoban je da satima stoji u struji i to
okrenut glavom prema njoj. Na taj način čeka da mu struja
donese neki ukusni zalogaj.
Ako govorimo o ishrani
brancina na prvom mestu se nalaze sve vrste sitne ribe,
pogotovo gavuni i cipoli, onda razne vrste račica, a neće
zaobići ni glavonošce. Ponekad zna pojesti i sveže uginulu
ribu i to pogotovo oni primerci koji su se opredelili za
život u lukama.
U koje doba dana i po
kakvim vremenskim uslovima se treba uputiti u lov na
Brancina?
Najbolje je to uraditi u
svitanje , sumrak ili u toku noći. Dnevni lov daje najbolje
rezultate ako je voda zamućena jer je brancin poznat kao
veoma oprezna riba i ako nas primeti neće zagristi bez
obzira koliko mu ukusan zalogaj ponudimo. Znači ,ako se
odlučimo za dnevni ribolov najbolje je da to bude onda kada
je prisutan južni vetar, kada je more ustalasano i voda
zamućena. Jos jedna stvar na koju treba obratiti pažnju je
morska struja ili kurenat. Veliki broj ribolovaca se slaže
da je brancin jedna od riba čija ishrana i način ponašanja
direktno zavise od kurenata. On počinje intenzivinije da se
hrani kada počinje promena i to pogotovo sa oseke na plimu.
Kako kurenat jača tako i njegova glad postaje veća, a samim
tim i njegova aktivnost tako da u tom periodu treba
očekivati najbolje rezultate. Kada kurenat postigne svoj
maksimum i postane konstantne jačine brancin prestaje da se
hrani ili to radi veoma slabo. Ako imate sreće da se promena
desi u periodima kada je sumrak ili svitanje uspeh vam je
gotovo zagarantovan!
Varalice
U moru varalica koje se danas
proizvode i mogu se naći po našim radnjama ribolovačkog
pribora izdvojio bih nekolicinu koje su se zaista pokazale
kao efikasne. To opet ne znači da i neke koje nisu
nabrojane, ili koje mi iz raznoraznih razloga nisu bile
dostupne, nisu lovne i da ih ne treba isprobati.
Od silikonskih varalica na
prvom mestu je svakako francuski Raglou i njihove silikonske
ribice i jeguljice. Treba koristiti veličine od 5,5 – 14 cm,
a od boje najbolje su se pokazale bela ili sedefasta, bela
sa plavim i crveni leđima, i sve svrste prozirnih sa
šljokicama. Moj favorit su one u veličini od 8,5 cm u beloj
boji i prozirni sa sivim šljokicama. Twisteri i šedovi su se
takođe dobro pokazali.
Što se voblera tiče, izbor
zavisi od toga kakvi su uslovi na vodi, kakva je vidljivost,
dubina, vremenski uslovi itd. Obzirom da brancina uglavnom
lovimo na plićim terenima možemo koristiti razne vrste Zara
i Popera, plitkoronce i srednjeronce. Veličina koja se
najčešće koristi je ona koju većina morskih varaličara ima u
svojim kolekcijama, a ona se kreće od 5 pa do 11-12 cm. Od
Rapalinih voblera najbolje su se pokazali Rapala Original
floating 7 i 9 i to u bojama S i B ili još bolje u MU
dekoru, ali na žalost ovaj dekor je jako teško pronaći u
našim radnjama... Husky Jerk, Long Cast, Rapala Jointed
i X-Rap, pogotovo u situacijama kad vidite da riba prati
varalicu ali je ne napada.
Yo-Zuri takođe ima gomilu
dobrih voblera, ali ponajbolji su Pinn's Minnow i Crystal
Minnow i to u plavom, zelenom, zlatnom, srebrnom i red head
dekoru.
Kao što rekoh na početku,
postoji čitava armija varalica koje se mogu koristiti i
treba odabrati onu za koju mislite da je u tom trenutku
najbolja, a sa druge strane ako je riba raspoložena, uzeće
koju god joj ponudimo. Varalice domaćih proizvođača nisam
nabrajao iz prostog razloga jer ih je u Crnoj Gori teško
naći, ali verujem da bi se Ružno Pače, Calypso, Alex lures i
ostali jako dobro pokazali.

Pribor i načini
montiranja
Za lov brancina biće vam
odličan štap dužine između 2,40 m i 3,00 m, u zavisnosti da
li lovite iz čamca ili sa obale, težine bacanja od 10 – 50
g. Zapravo, dovoljna težina bacanja je i 30 g, ali ukoliko
koristite sistem sa vaser kuglom ili neki malo teži šed onda
je potreban štap veće težine bacanja. Mašinica na čiji kalem
staje 100 m najlona 0,30 je idealna, a što se tiče najlona
on ne bi trebao da prelazi 0,25 što zbog daljine izbačaja,
što zbog vidljivosti u vodi . Ako koristite strunu dovoljna
će biti debljina do 0,15. Najbolje je da na osnovnu strunu
montirate predvez od fluokarbona tako da bi vidljivost bila
što manja jer to povećava šansu za uspeh. Dužina predveza
nema potrebe da prelazi 1 m. Što se tiče načina montiranja
postoji ih nekoliko.
Prvi i osnovni je taj gde
varalicu vezujemo direktno na osnovni najlon odnosno predvez
od fluokarbona.
Drugi, koji je jako
interesantan, koristi se uglavnom kada primetimo aktivnost
na površini ili u plitkoj vodi, a sastoji od iz sledeceg:
potrebno je napraviti predvez na čijem će jednom kraju biti
postavljena varalica, a na nekih 80 cm od nje odnosno od
kraja vežemo još jedan kraći predvez dužine oko 15-ak cm na
koji ćemo montirati silikonsku ribicu. Za ovaj sistem
najbolje je koristiti površinske varalice kao što su zare i
poperi.
Treći sistem je sistem sa
vaser kuglom i pravi se tako što na kraj osnovnog najlona
vežemo vaser kuglu, a na njega vezujemo predvez dužine oko
jednog metra, na čiji kraj postavimo twistera ili neku drugu
silikonsku varalicu. Ovo nam omogućuje dalek zabačaj, a
varalica ne ide do dna već je povlačimo ravnomerno na
određenom rastojanju od dna odnosno površine.
Četvrti sistem služi za lov
na živu ili mrtvu ribicu, najčešće gavuna ili malog cipola i
sastoji se od predveza dužine do 1 m na čijem je kraju
vezana udica veličine 2, 1, 1/0, u zavisnosti od veličine
ribice. Naravno, zbog daljine izbačaja potrebno je na
osnovni najlon iznad kopče sa vrtilicom postaviti i klizeće
olovo težine od 4 do 10 g. Ribicu probodemo kroz oči, a ako
je mrtva možemo je još jednom probosti kroz telo. Sve što je
potrebno dalje uraditi je da je zabacimo, sačekamo da malo
ili potpuno potone i polako je povlačimo imitirajući
kretanje ranjene ribice.
Eto, to su neki od osnovnih
sistema, a po potrebi moguće su i modifikacije istih.
Kada brancin zagrize otpor
koji daje pri izvlačenju je najjači u početku, ali vrlo brzo
se zamara tako da se za kratko vreme nađe na suvom. Ne spada
u one ribe koje čuvaju snagu za poslednji trzaj koji im može
omogućiti slobodu već je veoma miran tako da se rukom može
prihvatiti.
Lovostaj na brancina ne
postoji, za sada.
Minimalna mera za brancina je 25 cm.
Poštujte meru, i naravno u
duhu pravog sportskog ribolovca dodajte koji santimetar
iznad ove ipak male zakonske mere!
Za
Varalicar.com priredio Marko Radosavljević |
|
 |
i još
ponešto... |
 |
| |

uspešno
se peca i u hladnijem delu godine, od novembra do
maja (za razliku od ostalih jadranskih grabljivica)
decembar
se smatra udarnim mesecom za lov brancina
u
zavisnosti od temperature vode, mresti se između
januara i marta
može se
loviti i mušičarenjem
eng.
European Sea Bass
prilično
sporo raste i kasno dostiže polnu zrelost

Vladimir Petrović i brancin od 4kg uhvaćen na
Slovenskoj plaži u Budvi
"Spigola"
na italijanskom
|
|
 |
|
 |
|